Službeni glasnik Republike Srbije
Vila Šterić u Beogradu spomenik kulture i Spomen-česma kralja Aleksandra Obrenovića na Zlatiboru spomenik kulture.
Vila Šterić u Beogradu spomenik kulture
U Službenom glasniku RS objavljena je Odluka o utvrđivanju vile Šterić u Beogradu za spomenik kulture.
Vila Šterić nalazi se na teritoriji opštine Savski venac u Beogradu, Generala Šturma 4, u privatnoj svojini. Spomenik kulture je podignut 1933. godine kao stambena slobodnostojeća dvospratnica, G osnove, sazdana od formi kubičnih oblika, koncipirana u duhu funkcionalističke arhitekture prezentovane u visokom estetskom dometu. Predstavlja jedno od najznačajnijih modernističkih ostvarenja izuzetno plodnog i značajnog autora srpske moderne Milana Zlokovića. Ovaj reprezentativni i moderan spomenik kulture podigao je po svom ukusu i potrebama, ugledni industrijalac Dragoljub Šterić, koji je učestvovao u razvoju i proizvodnji odbrambene privrede Kraljevine Jugoslavije. U primenjenom konceptu kubičnog volumena, na objektu se sagledava uticaj arh. Adolfa Losa, a koncept saglasja enterijera i eksterijera, razuđena osnova i stepenovanje planova po dubini govore o uticaju internacionalnog stila. Funkcija objekta i forma su objedinjeni i uklopljeni u prirodno okruženje, što visoko vrednuje ovu građevinu prema kriterijumima estetskog funkcionalizma. Predstavlja svedočanstvo visokog dometa srpske moderne s arhitektonskog i kulturno-istorijskog stanovišta.
Spomen-česma kralja Aleksandra Obrenovića na Zlatiboru spomenik kulture
U Službenom glasniku RS objavljena je Odluka o utvrđivanju Spomen-česme kralja Aleksandra Obrenovića na Zlatiboru za spomenik kulture.
Spomen-česma kralja Aleksandra Obrenovića na Zlatiboru nalazi se na teritoriji opštine Čajetina, na Zlatiboru, u državnoj svojini. Spomenik kulture podignut je 1893. godine. Krajem XIX veka, u posetu Zlatiboru, došao je poslednji srpski kralj iz dinastije Obrenović, Aleksandar I Obrenović (1876-1903) i to se smatra prelomnim trenutkom za razvoj turizma na ovoj planini. Na suvatu Obudovica, kraj izvora hladne vode Kulaševac 1893. godine organizovan je svečani doček i ručak za suverena. Predsednik čajetinske opštine Petar Mićić je u ime Zlatiboraca održao zdravicu. U želji da ovaj boravak nečim obeleži, kralj Aleksandar se obavezao da će o svom trošku podići česmu, pa je u znak zahvalnosti mestu tada promenjeno ime u "Kraljeva voda". Nakon ovog događaja otpočela je izgradnja prvih smeštajnih objekata i pretvaranje ove planine u turistički centar Srbije. Uz spomen česmu održavale su se svetkovine i bila je najčešći motiv na zlatiborskim razglednicama, tako da se sa sigurnošću može reći da je do današnjeg dana zadržala potpunu autentičnost u svom izgledu. Spomen-česma Aleksandra Obrenovića je podignuta uz šetalište, kraj jezera, u podnožju "Kraljevih voda". Pravougaone je osnove (1,57 m x 0,77 m), građena od fino tesanih kamenih kvadera, a u gornjem delu se završava timpanonom u duhu klasicističke tradicije. Na česmi je ugrađena kvadratna ploča od crnog mermera sa natpisom "Kralj Aleksandar I 20 avgust 1893". Iznad spomen ploče je apliciran krst manjih dimenzija. Sa leve i desne strane česme je zid od rustično obrađenog kamena i po jedna kamena klupa dok se sa njene zadnje strane nalazi ograđeni plato približno kvadratnog oblika (7,86 m x 8,11 m). Plato je popločan granitnim pločama i ograđen ogradom od kovanog gvožđa. Sa zadnje strane prilazi se sa terena, dok je sa prednje strane u odnosu na šetalište uzdignut za 1,82 m. Spomenik kulture ima veliki značaj za istoriju ovoga kraja kao trajno svedočanstvo posete poslednjeg Obrenovića Zlatiboru i njegovog doprinosa razvoju ove planine u atraktivnu turističku destinaciju Srbije i od posebnog je kulturno-istorijskog značaja.
The text is completely downloaded from the portal Turistički klub Srbije