Justiniana Prima (Caričin Grad)

U jugoistočnom delu Srbije, nedaleko od grada Leskovca, nalaze se ostaci Justiniane Prime (Caričin Grad), jednog od značajnijih vizantijskih gradova na Balkanu. Izgradnja Justiniane Prime vezana je za cara Justinijana, vladara Istočnog dela Carstva (527 - 565.), pravoslavnog teologa, i jednog od najvećih kodifikatora rimskog prava.  


On se ujedno smatra i poslednjim rimskim, i prvim vizantijskim carem. Po njegovom nalogu sagrađeno je novo upravno i crkveno sedište provincije Ilirika, sa ciljem jačanja vizantijske vlasti i širenja hrišćanstva. Ova lokacija je odabrana zbog blizine njegovog rodnog mesta. Njen nestanak sa istorijske pozornice, samo oko stotinu godina kasnije, vezan je za vreme cara Iraklija (610 - 641) i najezde Slovena.

Sa izvesnim prekidima, iskopavanja na ovom lokalitetu traju od 1912. godine. Iako nije pronađen nikakav konkretan natpis, od većine stručnjaka je prihvaćeno da se radi o Justiniani Primi. Utvrđeni deo grada obuhvata površinu od 10 hektara, ali su iskopavanja pokazala i dosta stambenih zgrada, crkava, puteva, akvadukta i kupatila, van gradskih zidina. Sama unutrašnjost deli se na Akropolj, Gornji i Donji grad. Centralnu ulogu u javnom životu imao je Akropolj, okružen bedemima, koji je tako nazvan zbog svog uzvišenog i dominantnog mesta u gradu. Na njemu se nalazi katedrala i episkopska palata. Brojni fragmenti arhitektonskih ukrasa otkrivenih tokom istraživanja daju nam prikaz bogatstva i raskoši. Tokom iskopavanja u Gornjeg gradu pronađene su tri bazilike, ali i ostaci bogatih porodičnih kuća i vojnih činovnika. Ipak, samo deo Gornjeg grada je istražen. U Donjem gradu, pronađene su dve bazilike, a jedna od njih je i najbolje sačuvana u Caričinom Gradu, obogaćena mozaicima i drugim predmetima.

Ovaj arhitektonski kompleks je jedinstven, što se ogleda u činjenici da je ovde planirano novo sedište državne i crkvene vlasti. Pojedini delovi Justiniane Prime mogu se porediti i sa ostalim Justinijanovim poduhvatima u drugim delovima države.

 

Vladimir Lukić

dipl. istoričar