Kapetan Mišino zdanje

Jedan od najznačajnijih objekata srpske arhitekture XIX veka i prva palata srednjoevropskog tipa u Beogradu, podignuta je zahvaljujući Miši Anastasijeviću (1803-1885). 


Od siromašnog dečaka iz provincije postao je ugledni srpski trgovac i poslovan čovek, brodovlasnik, blizak prijatelj bogatih i vladarskih porodica tadašnje Kneževine Srbije. Najvažnije od svega, Miša Anastasijević bio je veliki dobrotvor srpskog naroda.

Kapetan Mišino zdanje sagrađeno je 1863. godine po planovima arhitekte češkog porekla Jana Nevole, u samom centru Beograda. Prvobitna namena zgrade bila je da bude dvor njegove ćerke Sare koju je hteo da uda za Đorđa Karađorđevića, člana vladarske porodice. Ipak, u Srbiji dolazi do smene dinastija pa se od toga odustalo. Tada kapetan Miša odlučuje da zgradu zavešta svom narodu i da se ona koristi kao mesto prosvetnih i kulturnih ustanova. Zgrada se odlikuje prostranim ulaznim holom iz kog se pružaju dva krila i na sredini dva dekorisana stepeništa koja vode do dvorana na spratu. Za to vreme imala je naročito lepo ukrašenu fasadu sa skulpturama Apolona i Minerve u središnjem delu. Nakon izgradnje u nju je smeštena Velika škola. Iako su se vremenom ustanove menjale od početne zamisli se nije odustalo, pa se danas u njoj nalazi Rektorat Univerziteta u Beogradu i delovi Filozofskog i Filološkog fakulteta. Uprkos oštećenjima kojim je bila izložena tokom burne istorije Beograda, bila je među prvim zgradama koje su stavljene pod zaštitu države pa se očuvala do danas.

 

Vladimir Lukić

dipl. istoričar