Manastir Vrdnik

Manastir Vrdnik se nalazi na južnim padinama Fruške gore, u samom naselju Vrdnik na teritoriji opštine Irig. Manastirska crkva je posvećena Vaznesenju Gospodnjem.


Prema predanju manastir Vrdnik je osnovao mitropolit Serafim krajem XV ili početkom XVI veka. Prvi put se pominje u turskim dokumentima iz perioda 1566/69. godine. Monasi manastira Ravanice (kod Ćuprije) bežeći iz Sent Andreje dolaze 1697. godine u ovaj manastir. Tada su obnovili opusteli Vrdnik (tada posvećen Svetom Jovanu Krstitelju), koji dobija naziv Nova Ravanica.

Pristupilo se izgradnji veće (današnje) manastirske crkve. Ona je građena u periodu od 1801. do 1810. godine, pod nadzorom majstora Kornelija iz Novog Sada. Osnova joj je jednobrodna, a nad crkvom se nadvisuje kube. Godine 1811. na Vidovdan u manastir su položene mošti kneza Lazara, i Vrdnik postaje mesto hodočašća brojnim vernicima. Stara crkva je srušena, a na njenom mestu podignut je spomenik. Unutrašnjost hrama živopisao je Dimitrije Avramović. Ikone su takođe delo Dimitrija Avramovića nastale u periodu između 1851. i 1853. godine, dok je ikonostas izradio Marko Vujatović u periodu između 1809 i 1814. godine. U okviru manastirskog kompleksa nalaze se četvorospratni zvonik, dve kapele (posvećene Svetom Savi, i  Svetom caru Konstantinu i carici Jeleni) i konaci. Manastir Vrdnik je opljačkan tokom Drugog svetskog rata ali nije razoren.

 

Vladimir Lukić

dipl. istoričar