Obredni hlebovi u kalendarskim praznicima

Božićni obredni hlebovi

Česnica – centralni praznik u godišnjem ciklusu običaja jeste Božić i tada se pravio veliki broj obrednih hlebova među kojima posebno mesto zauzima česnica. Po narodnom verovanju, česnica predstavlja Božju povojnicu, koja se mesi kao uspomena na rođenje mladog boga, kada su ga darivali pastiri. Ona se mesila od pšeničnog ili projanog brašna, bez soli, s vodom koja se donosila pre izlaska sunca. Bila je ukrašena različitim figurama od testa, a u nju su stavljana razna znamenja: novčić, “jaram”, žitno zrno, ljuska od jajeta, bosiljak itd. Česnica se svečano lomila za vreme ručka i svaki ukućanin bi dobio po komad kolača. Prema onome što bi u njemu našao, predviđalo se kakva će mu biti sudbina tokom godine i u kome poslu ima najviše uspeha.


GALERIJA

Obredni hlebovi u kalendarskim praznicima
Obredni hlebovi u kalendarskim praznicima
Obredni hlebovi u kalendarskim praznicima

Od figuralnih peciva uoči Božića, mesila se badnjačica, mali kolač sa kružićem na vrhu, koji su ukućani jeli na Badnje veče. Kada se išlo u seču badnjaka, nosio se ovas a badnjačica se stavljala u ovas. Okadi se mesto na kome se seče badnjak i ovas i lomi se badnjačica.

O Božiću su se mesili i figuralni hlebovi koji su pojedinačno simbolizovali sve vrste domaćih životinja, privredne alatke, useve, kuću. Tako je došlo do stvaranja velikog broja obrednih hlebova čija je namena određivala i njegov oblik. Najčešće se sreću “njiva”, okrugla i izbrazdana pogača, namenjena zemlji i usevima; “makaze”, hleb namenjen ovcama; kolač sa četiri kružića namenjen kravam i šupalj kolač konjima. Rano ujutru na Božić domaćin je odlazio u štalu da polazi stoku. Ovcama, kravama, volovima, svinjama i konjima nosio je kolače, koje je kidao i davao im da pojedu a drugu polovinu je nosio ukućanima. To je običaj koji i danas “živi”.

Čitava obredna praksa sa božićnim kolačima koji simbolično predstavljaju kuću, useve, imanje, stoku, ukućane, zdravlje i sreću, trebalo je da svojom magijskom snagom utiče na rod useva, razmnožavanje stoke i živine, kao i da obezbedi opšte blagostanje i napredak cele kućne zajednice¹.

Vasilica - na Mali Božić, odnosno za Srpsku novu godinu, mesio se kolač sličan česnici kome su pridavana slična svojstva. Nazivali su ga vasilica. Kolač se šapao pupoljkom od šljive ili jabuke i drvenim grančicama koje su, po narodnom verovanju, predstavljale Sv.Trojstvo. U kolač su stavljana razna znamenja koja su simbolisala zdravlje, bogatstvo i napredak.

Prolećni obredni hlebovi – Mladenci se proslavljaju 9.marta po starom, odnosno 22.marta po novom kalendaru. To je zapravo hrišćanski praznik Svetih četrdeset mučenika sevastijskih, i za njih su mešeni posebni kolačići, mladenčići. Premazivani su medom i deljeni su prvo ukućanima a zatim i susedstvu. Nekada, nakon što bi ih domaćica umesila, nošeni su na izvor da se svaki kolač okvasi. Ponegde bi u kući u koju je skoro dovedena snaha mesili jedan mladenčić više. Namenjivali su ga njenom još nerođenom detetu.

Vaskršnji kolač – u hrišćanskom svetu Vaskrs se praznuje u čast Hristovog vaskrsnuća, to je najveći hrišćanski praznik i naš narod ga, uz Božić, smatra i najznačajnijim. Pripada grupi pokretnih praznika, najranije može da bude 22.marta po starom, a 4.aprila po novom kalendaru. Zabeležena je izreka da je “Uskrs najgladniji mesec u godini”. Ljudi su se snalazili kako su znali i umeli da bi se na trpezi našli posebni obredni kolači. Jedan od njih je vaskršnji, okruglog oblika sa jajetom u sredini, koje je simbolizovalo plodnost.

 

¹Mila Bosić, Godišnji običaji Srba u Vojvodini, Novi Sad, 1996, str. 56.

 

Preuzeto iz Priča o hlebu, strana 21.

Izdavač Narodni muzej Kraljevo / Za izdavača Dragan Drašković

Autor izložbe i kataloga Violeta Cvetanovska

Urednik Dragan Drašković / Lektura i korektura mr Ana Gvozdenović

Tehnička realizacija Dragan Vojinović, Rade Pajović, Vladan Pejković, Slobodan Milenković

Fotografija Srđan Vulović / Dizajn publikacije Dragan Pešić

Grafička priprema Ajova doo / Štampa Interklima grafika

Kraljevo, 2013.