Put vina Negotin

Rejon Negotinske Krajine prostire se na krajnjem istoku Srbije, u ravnici između Timoka i Dunava. Okolne planine Miroč, Deli Jovan i Crni Vrh utiču na specifičnu klimu koja u kombinaciji sa zemljištem pogoduje vinovoj lozi i utiče na kvalitet vina.


Vinova loza se ovde gajila još u doba Rimljana, koji su prvi doneli ovu biljku na Fruškoj Gori i kasnije proširili na ostale delove zemlje. Sa dolaskom Slovena nastavlja se uzgajanje vinograda, te je u srednjevekovnoj Srbiji ova grana poljoprivrede bila jedna od najznačajnijih u ovim krajevima. Kada je sredinom 19. veka evropske vinograde zahvatila bolest filoksera, Krajina je postala posebno poznata jer jer se vinova loza uzgajala na živom pesku, kojoj ova bolest nije mogla da naškodi. Tada su se vina izvozila preko luke u Radujevcu na Dunavu i osvajala su mnogobrojne nagrade na takmičenjuma u inostranstvu. Međutim vremenom je filoksera stigla i u ove krajeve i uništila vinograde. Prva vinogradarska zadruga osnovana je 1890. godine sa ciljem ponovnog gajenja vinove loze.

Danas u Negotinskoj Krajini ima oko 1000 ha vinograda. Tradicionalan način pravljenja vina je sačuvan zahvajujući entuzijazistima koji se trude na očuvaju tradiciju. Tu se posebno ističu prostorije u kojima se prerađuje vino – pivnice (pimnice). Građene su od kamena, delimično ukopane u zemlju kako bi se održavala stalna temperatura vazduha. U podrumu se čuvalo vino, a na spratu su se nalazile prostorije koje su služile za veselja, slavlja, svadbe. Sela u kojima su se očuvale su Rajac, Rogljevo i Smedovac.

Pimnice se više ne grade, ali su stanovnici ovog kraja prepoznali mogućnost zarade i one koje su se očuvale preuredili u funkcionalan prostor. Na taj način ovaj kraj polako postaje prepoznatljiv kao destinacija vinskog turizma.

Autohtone sorte koje se gaje su: bagrina, vranac, prokupac, začinak, crna i bela tamjanika, i smederevka. Crna tamjanika je specifična sorta koja se održala samo u ovim krajevima. Spada u vrste teške sorte za uzgajanje zbog problema sa cvetanjem. Sadržaj šećera se kreće od 22% do preko 30% i spada među poluslatka vina. Najveći zasadi ove autohtone sorte nalaze se u Bukovu, u vinogradima istoimenog manastira.  Upravo je u manastiru osnovana prva vinogradarska škola u Srbiji 1887. godine.

Šta videti?

Muzej Krajine

Hajduk Veljkov muzej

Kuća Stevana Mokranjca

Arheološki lokalitet Šarkamen

Hajduk Veljkova barutana

Kanjon reke Zamne sa prerastom - prirodnim mostom na ovoj reci pod nazivom “Prerast”

Suteska Sikolske reke sa vodopadom na Mokranjskoj steni

Prerasti u kanjonu Vratne

Rezervat prirode Bukovo

Manastir Bukovo

Manastir Vratna

Deli Jovan

Manifestacije: Međunarodni sajam meda i vina (maj)