Resavska pećina

Jedna od naših najpoznatijih pećina nalazi se u blizini Despotovca, na 20 km udaljenosti u području Gornje Resave. Leži na 483 m nadmorske visine u krečnjačkom brdu "Babina glava" na obodu kraškog polja "Divljakovac". Otkrivena je 1962. godine, ali lokalno stanovništvo je za nju znalo još od davnina i koristilo kao sklonište. Na osnovu istraživanja utvrđeno je da je stara oko 80 miliona godina po čemu je jedna od najstarijih u Srbiji.


GALERIJA

Resavska pećina
Resavska pećina
Resavska pećina
Resavska pećina
Resavska pećina

Starost pećinskog nakita je oko 45 miliona godina.

Detaljna ispitivanja obavljena su od strane grupe speleologa na čelu sa Jovanom Petrovićem da bi 22. aprila 1972. godine bila ovorena za turiste. Pećina je duga 4.500 m, dok je za turiste otvoreno svega 800 m. Pod zaštitom je stavljena 1995. godine kao prirodno dobro od izuzetnog značaja površine 10,87 ha.

Sastoji se iz tri nivoa. Donji i Gornji nivoi su otvoreni za turiste. U Gornjoj dvorani  obilaze se četiri dvorane: Dvorana sraslih stubova, Dvorana košnica, Predvorje istorije i Kristalna dvorana. Dvorana sraslih stubova  dobila je ime po žućkastim stubovima koji se pružaju od poda do tavanice. Dvorana košnica prekrivena je stalaktitima koji se još uvek formiraju. Iz nje se ulazi u  Predvorje istorije u kome je pronadjeno ognjište praistorijskog čoveka i kamena sekira. Ove dve dvorane spojene su kanalom crvenih brača u kome nema pećinskog nakita. Iz dvorane se dolazi do Staze okamenjenih vodopada, poznate po akustičnosti, koja vodi do Kristalne dvorane. Još od samog ulaza u pećinu nakit se smenjuje u tri boje: crvena, žuta i bela, koja zavisi od minerala kroz koji prođe voda.