10 stvari koje niste znali o katarakti

Katarakta je takvo oboljenje koje  postepeno dovodi do slabljenja vida zbog zamućenja sočiva. Vidna oštrina postepeno slabi i na kraju, kada se sočivo sasvim zamuti, oko može samo razlikovati svetlost od tame. Ovo oboljenje ne sme uticati na Vašu želju za odmorom i putovanjem jer operacija katarakte uspešno rešava problem i dolazi do ponovnog uspostavljanja vida.


Prema statističkim podacima za 2016. godinu, na operaciju katarakte u Srbiji trenutno čeka nekoliko desetina hiljada pacijenata. Poslednji na listi u pojedinim centrima prema dosadašnjoj brzini pružanja usluge operacije stići će na red tek za nekoliko godina.

Situacija u svetu nije ništa bolja - čak 22 miliona ljudi pati od ove bolesti, a prognoze kažu da će se do 2020. godine taj broj udvostručiti. Katarakta je uzrok 51% svih slučajeva slepila, podaci su Svetske zdravstvene organizacije. I to je neminovno, jer katarakta dolazi s godinama, a stanovništvo je sve starije.

Senilna tj. staračka katarakta javlja se kod više od 60 odsto pacijenata posle 65 godine života.

Čak 90% pacijenata starosti između 75 i 85 godina ima ovu bolest. Kao i kod svih bolesti, najbolji uspeh lečenja je u ranom stadijumu bolesti. Kada se na vreme otkrije i operiše, katarakta se može izlečiti zauvek, a vid se, ukoliko su ostali delovi oka zdravi, vraća 100 odsto.

Da je katarakta uglavnom bolest starih, verovatno ste već znali. Otkrivamo još 10 činjenica o ovoj bolesti koje su važne, a verovatno niste za njih čuli.

Boje su sve bleđe

Najčešći simptomi karakteristični za sve vrste katarakte su, najpre, smanjenje i zamućenje vida. Nepravilno rasipanje svetlosti dovodi do zaslepljenja, posebno noću prilikom vožnje. Boje deluju isprano i bleđe, ivice predmeta se dupliraju, a ponekad je vid mutan kao kad se gleda kroz mutno staklo. Nema pravila kojom će se brzinom razvijati katarakta, nekada bolest napreduje polako- godinama a nekada se vid naglo smanji za samo nekoliko meseci.

Katarakta se dobija i od povrede oka

Najčešće govorimo o senilnoj ili staračkoj katarakti, iako ona može biti i urođena, metabolička i traumatska, odnosno izazvana povredom.

Najteže su katarakte izazvane povredom, gde pored zamućenja sočiva, koje nastaje veoma brzo, čak za nekoliko sati ili dana, neretko dolazi i do kidanja tankih niti koje drže sočivo, rupture kapsule sočiva itd što komplikuje ugradnju veštačkog sočiva i zahteva vrhunsku hirurgiju.

Naočare ne pomažu

U nekim fazama katarakte, obično na početku, vid se može popraviti naočarima ili sočivima. Međutim, ovo poboljšanje traje jako kratko, a potreba za promenom naočara javlja se sve češće kako katarakta napreduje. Katarakta se leči samo operacijom i nikako drugačije. Sočivo se rasparčava ultrazvukom i uklanja se vakuumom kroz minijaturne otvore na oku, a na njegovo mesto ubacuje se veštačko intraokularno sočivo. Operacija se zove fakoemulzifikacija i to je bešavna jednodnevna hirurgija gde pacijent dolazi u bolnicu, operiše se i nakon svega nekoliko sati odlazi kući. Zbog brzine i efikasnosti ova vrsta operacija jedna je od najčešćih na svetu.

Postoje tri tipa katarakte

Kad je reč o staračkoj katarakti, postoji tri tipa zamućenja sočiva: nuklearno- sklerotično, kortikalno i zadnje supkapsularno. Nuklearno- sklerotično zamućenje je najčešći oblik katarakte. Nuklearno, znači da se zamućuje centralni- nuklearni deo sočiva. Sklerotično se odnosi na stvrdnjavanje tog centra.

Kortikalna katarakta se tako zove jer se zamućuje periferni- kortikalni deo sočiva. Pošto je ovo zamućenje neravnomerno, svetlost koja prolazi kroz sočivo se rasipa i zamagljuje vid. Pacijenti s kortikalnom kataraktom mogu imati problema sa percepcijom dubine.

Zadnja subkapsularna katarakta je obično češća kod dijabetičara i nekih sistemskih oboljenja pa kažemo da je „metabolička“. Ova vrsta katarakte može da se razvije veoma brzo, ponekad u samo nekoliko meseci.

Pacijenti nekada mogu da imaju utisak da gledaju kroz peskareno staklo i imaju jako rasipanje svetla tzv. halo efekat.

Operacijom katarakte uklanja se i dioptrija

U sklopu pripreme za operaciju katarakte rade se posebna dijagnostička merenja, tzv. biometrija, gde se pomoću najpreciznijih aparata i proračuna određuje veličina dioptrije sočiva koje treba da se ugradi u oko. Cilj je da pacijent vidi dobro na daljinu bez naočara, tako da, ukoliko je ranije imao dioptriju za daljinu, nakon operacije može da baci naočare.

Ova metoda danas se uspešno primenjuje i u hirurgiji za skidanje visokih dioptrija i kad nema katarakte, pri čemu se fakoemulzifikuje prirodno sočivo i na njegovo mesto ugrađuje intraokularno sočivo određene dioptrije. Pacijenti nakon ovakve operacije vide jasno na daljinu bez naočara ili kontaktnih sočiva.

Što pre, to bolje!

Katarakta sada može da se operiše u bilo kom trenutku i mi obično kažemo da je treba operisati čim počne da smeta i remeti dnevne aktivnosti. Ne morate da čekate da „sazri“ i ostanete bez kvalitetnog vida ili bez vida uopšte. Kad katarakta duže traje i „otvrdne“ i operacija je teža i duže traje.

I najteža katarakta se može operisati

Koliko god težak oblik katarakte da je u pitanju, može se operisati. O metodi odlučuju zajedno hirurg i pacijent. Svakako je najbolje da se operacija katarakte uradi što pre. Međutim, faktor vremena naročito je važan za pacijente koji, pored katarakte, imaju još neka oboljenja oka kao što su glaukom ili promene na očnom dnu. Tada izlečena katarakta omogućava lekaru da prati promene na očnom dnu koje postaju nedostupne pregledu kad se sočivo zamuti usled katarakte.

Tokom operacije možete ćaskati sa hirurgom

Operacija katarakte može se raditi u lokalnoj anesteziji, i to najčešće samo kapima! I potpuno je bezbolna.

Pacijenti u toku operacije mogu da razgovaraju sa hirurgom, čak i da se šale. Veoma često komentarišu kako je operacija bila iznenađujuće laka. Ipak, ako neko nije baš raspoložen da sve vreme zna šta se dešava, može mu se obezbediti lagana sedacija ili opšta anestezija.

Sve se radi kroz rez manji od 3 mm

Ser Harold Ridli, oftalmolog, lečio je pacijente sa povredama oka tokom rata. On je primetio da, kad akrilni fragmenat zazora kokpita uđe u oko, nema reakcije odbacivanja, za razliku od običnog stakla. Tako je patentirao veštačko sočivo, koje može da zameni prirodno zamućeno sočivo, i stvorio potpuno nov koncept operacije katarakte. Naravno, nove vrste sočiva, kao i materijali, stalno se razvijaju i unapređuju. Npr. meka (foldabilna) sočiva mogu se urolati i ubaciti u oko kroz rez manji od 3 mm!

Posle operacije katarakta se ne „vraća“

Veštačko sočivo je providno i ostaje nepromenjeno u oku do kraja života. Rok trajanja mu je neograničen! Može se jedino zamutiti kapsula sočiva koja ostaje kad se ukloni zamućeni sadržaj prirodnog sočiva. Ova kapsula mora ostati u oku jer obezbeđuje oslonac za veštačko sočivo. Zamućenje te kapsule se veoma lako uklanja laserom.

 

Dr Maja Škuletić,  specijalista oftalmologije,

Opšta bolnica ”Bel Medic” Beograd