Gljive Ade Ciganlije
Ada Ciganlija je rečno ostrvo nastalo pregrađivanjem desnog rukavca Save 1967. godine. Na taj način Ada je postala poluostrvo koje je vremenom obraslo šumskom vegetacijom i pretvoreno u rekreativnu zonu. Središnji deo poluostrva jedan od najpoznatijih staništa gljive Myriostoma coliforme u našoj zemlji. Pored nje evidentirano je još 250 različitih vrsta gljiva. Nekada je ova vrsta mogla biti nađena i u Šumadiji i Deliblatskoj peščari, ali u poslednjih 40 godina nije nalažena na ovim mestima. Usled jakog antropogenog uticaja kojim je izložena, ova vrsta je krajnje ugrožena i proglašena kao STROGO ZAŠTIĆENA na osnovu Zakona o zaštiti prirode. Još neke vrste koje imaju ovaj status su Geastrum melanocephalum i Rhodotus palmatus. Površina zaštićenog staništa je 21,34 ha.
Ova vrsta gljive javlja se na području Evrope, Afrike, Azije i Severne i Južne Amerike, ali su veoma retki lokaliteti na kojima raste. U Evropi je zabeleženo samo 155 lokaliteta u 20 zemalja.
Neke od drugih vrsta gljiva zabeležene na Adi Ciganliji su:
Agaricus arvensis Agaricus bitorquis
Agrocybe dura Boblitius vitellinus
Bovista plumbea Calocera comea
Climacodon septentrionalis Dacrymysec stillatus
Entoloma ameides Funalia trogii
Geastrum sessile Helvella elastica bull.
Inonotus hispidus Kavinia himantia
Laccaria laccata Lepista nuda
Ada Ciganlija se danas koristi za sport i rekreaciju. Tu se nalazi više sportskih klubova, šetačke staze i šljunkovita plaža. Kroz samo stanište gljiva prolazi trim staza te se mora voditi računa da se na adekvatan način koristi kako ne bi došlo do degradacije prostora.