Hadži-Prodanova pećina

Hadži-Prodanova pećina se nalazi u dolini Rašćanske reke, pa je zbog toga zovu i "Rašćanska pećina". Raniji naziv pećine bio je Šljepaja. Kasnije je naziv promenjen po Karađorđevom vojvodi Hadži-Prodanu, koji je u pećinu sklanjao zbegove od Turaka. Smeštena je na 7 km udaljenosti od Ivanjice, na putu koji vodi za Guču. Do sada je istraženo oko 400 m kanala i utvrđena dva sprata. 


Donji sprat se sastoji iz glavnog i dva sporedna kanala. Ulazni deo je širok oko 3 m i završava se suženjem iza koga su prostrane dvorane ispunjene stalaktitima i stalagmitima i plitkim bazenčićima. Gornji sprat počinje iz dvorane glavog kanala i veoma je bogat nakitom.          

Prva istraživanja obavio je Biološki fakultet kada je otkriveno 25 vrsta pećinskih insekata koji još uvek u svetu nisu dovoljno proučeni ili su u potpunosti nepoznati. Kasnije, 2003. godine, Zavod za zaštitu spomenika kulture iz Kraljeva u saradnji sa Filozofskim i Geografskim fakultetom i Narodnim muzejem sproveo je istraživanje  prilikom kojeg su otkriveni fragmenti keramike iz starijeg gvozdenog doba kao i okresani kameni artefakti koji pripadaju vremenu između 20. i 10. milenijuma pre nove ere, dok u geološkom sloju 5 otkriveni su nalazi iz srednjeg paleolita, kao i velika količina kostiju pleistocenih životinja, čija starost prelazi 13-15 hiljada godina. Bila je privremeno stanište lovaca-neandertalaca i pećinskog medveda, čije su kosti pronađene.

Juna 2019. godine pećina je otvorena za turiste u dužini od 120 m zahvaljujući finansijskim sredstvima koje je izdvojila Opština Ivanjica i Ministarstvo trgovine, turizma i telekomunikacija. Nema sumnje da će njeno otvaranje doprineti razvoju turizma ovog kraja koji je posebno poznat po planini Goliji, ali i manifestacijama Sabor trubača u Guči i Nušićijada.