Jezera
Uređene plaže, mogućnosti bavljenja ribolovom, vožnja čamcem, mogućnost jedrenja i brojne druge aktivnosti koje pružaju, učinila su da jezera Srbije postanu jedne od važnijih destinacija u srpskom turizmu. U Srbiji postoji više desetina jezera. Međutim, prirodnih jezera nema mnogo, dok se broj veštačkih povećava iz godine u godinu.
Na prostoru Vojvodine ima najviše prirodnih jezera, kao i na planinama južne, jugozapadne i jugoistočne Srbije. Tu spadaju Palićko i Ludaško jezero na vodnom području Bačka i Banat, Srebrno jezero kod Velikog Gradišta na vodnom području Donji Dunav i Savsko
jezero u Beogradu, kao i nekoliko manjih: Semeteško, Zavojsko, Belo i Čenćanska jezera.
Veštačka jezera se izgrađuju uglavnom u planinskih prostorima, na brzim rečnim tokovima. Obično nastaju radi potrebe navodnjavanja, vodosnadbevanja naselja, proizvodnje struje, ribolova i turizma. Ovde spadaju: Vlasinsko, Međuvršje, Zvorničko, Borsko, Radoinjsko, Gračaničko, Perućac, Batlavsko, Popteć, Đerdap 1, Gazivode, Tisa, Lisina, Ćelije, Bovansko, Uvac, Paljuvi Viš, Vrutci, Lazići, Gruža, Brestovac, Đerdap 2, Grlište, Zavojsko, Barje, Prvonek, Selova, Stuborovci, Garaši, Ljukovo, Parmenačko, Petničko, Zobnatičko, Aleksandrovačko, Belocrkvanska, Borkovačko, Dulensko, jezero Celeruša, jezero Moharač, jezero Opolje, jezero Pariguz, Ribnica, Rusanda, Krajkovačko, Ledinačko, Oblaničko, Pavlovačko, Sjeničko, Zaovinsko i Zlatarsko jezero.
Planinska jezera su posebno interesantna. Najviše ih ima na Šar planini i Prokletijama. Nastali su otopljavanjem lednika nakon čega se voda zadržala u cirkovima i terminalnim basenima. Izuzetno su čista i malih površina te ih zbog toga zovu i „gorske oči“.
Veliki broj jezera ima u dolinama velikih reka: Dunava, Save, Drine. Obično nastaju presecanjem meandara i uglavnom su proglašena za specijalne rezervate prirode. U narodu imaju posebna imena: u dolini Drine-drinjače, u dolini Morave-moravišta, u donjem toku Dunava - balte.