Kučajske planine

Kučajske planine predstavljaju planinski masiv u istočnoj Srbiji koji se pruža između reke Resave na severu, Čestobrodice na jugu, Zlotske reke na istoku i planine Beljanice na zapadu. Pravac pružanja planine je severoistok - jugozapad u dužini od oko 40 km. Pripada grupi Karpatsko-balkanskih planina sa najvišim vrhom Velika Treseta 1.284 m.


Kraški reljef je posebno karakterističan za ovu planinu. Ovde se može naći veliki broj uvala, posebno na Brezovičkoj površi. Sastavni deo reljefa jesu i reke ponornice, pećine kao i neobični vodopadi. Najpoznatiji je vodopad Prskalo koji taloži sigu, a Resavska pećina u blizini Despotovca jedna je od najlepših u Srbiji koja obiluje trobojnim pećinskim nakitom-belim, žutim i crvenim.

Planina je bogata kako šumama, tako i livadama i pašnjacima. Biljni svet čini veliki broj vrsta, posebno šume hrasta, cera, jasena, bukve. Uz to obiluje lekovitim biljkama i šumskim plodovima koje meštani iz okolnih sela beru i koriste za pravljenje domaćih proizvoda. Životinjski svet je takođe veoma raznovrstan, te je jedan deo na planini površine 25.219 ha ograđen i pretvoren u lovište "Južni Kučaj-Brezovica" u kojem se može loviti evropski jelen, srna, divlja svinja, medved, zec, jazavac, prepelica, poljska jarebica, divlji golub, grlica, gačac i dr.

Područje planine obiluje brojnim prirodnim retkostima, a ni kulturno-istorijske ne zaostaju. Pored vodopada Prskalo i Resavske pećine, tu je i izletište Grza sa jezerom, Senjski rudnik, manastir Sv. Sisoja, Ravanica i Sv. Petka.