Obuća - prilagođena klimatskim prilikama i uslovima

Gde god da idemo – na posao ili putujemo na odmor, obuća mora biti laka i udobna, prilagođena klimatskim prilikama i uslovima rada i vrsti zaposlenja. Obuća, čarape i cipele, mehanički štite noge od ozleda, od vlage i hladnoće. Ona reguliše odavanje toplote odnosno mikroklimu nogu.


Higijenski zahtevi u odnosu na obuću prevashodno ističu izbor što boljeg materija za njenu izradu. To je prirodna koža koja je otporna na vlagu, dobro zadržava toplotu i ne sprečava ventilaciju stopala. Različite zamene za kožu manje zadovoljavaju higijenske zahteve (Grupa autora, glavni urednik prof. dr Radojka I. Kocijančić, Higijena, str. 514, svi autori su članovi katedre higijene na Medicinskom fakultetu u Beogradu. Izdavač zavod za udžbenike Beograd). Koža cipela odlikuje se slabom sprovodljivošću za toplotu i neznatnom propustljivošću za vodu i vazduh. Mazanjem cipela ta se propustljivost još više smanjuje. Usled toga je vazduh između cipele i kože nogu često vrlo vlažan, a nagomilan znoj u cipelama podleže katkad i procesima raspadanja. Noga se u cipelama relativno slabo ventiliše. Najvećim delom se ta ventilacija odigrava pokretanjem nogu, pri čemu se vazduh usisava i izbacuje iz cipela.

Temperatura kože u cipelama približno je na istoj visini kao i temperatura ostalih pokrivenih delova tela. Pri regulaciji odavanja toplote sa površine kože nogu učestvuju i čarape i cipele. Utvrđeno je da na sobnoj temperaturi čarape smanjuju odavanje toplote za 30% - 50%, a čizme za 85% - 90%. Vlažna obuća štiti takođe od prevelikog odavanja toplote, iako znatno manje nego suva. Eksperimentima je ustanovljeno da vlažna obuća sprovođenjem i zračenjem odaje isto toliko toplote koliko i nepokriveni deo tela, dok se odavanje toplote isparavanjem znatno povećava. Pri niskoj temperaturi vlažna obuća odaje manje toplote nego pri višoj, zbog slabijeg isparavanja na nižoj temperaturi. Pojačano isparavanje izaziva znatno rashlađivanje površine kože. Još je nerešeno pitanje, da li i kakva uloga pripada vlažnoj obući kao etiološkom momentu pri izazivanju nazeba, i da li pri tome deluju i drugi faktori, kao što su rashlađivanje tela i refleksna delovanja.

Po svome obliku obuća treba u potpunosti da odgovara  anatomsko-fiziološkim osobinama stopala i da ne ugrožava krvotok, preterano hlađenje i povećano znojenje. Usled nošenja neprikladne obuće krive se prsti u zgobovima za vreme hodanja, stvaraju se žuljevi i urastaju nokti. Takođe je moguća deformacija kostiju stopala i smanjenje njegovog svoda, odnosno  pojava spuštenih stopala i ravnih tabana. Tesna obuća sužava krvne sudove nogu i omogućuje zastoj krvi u perifernim krvnim sudovima. Usled toga se noge zimi brže rashlade i lakše se dobijaju smrzotine, a i prsti stopala se lakše smrzavaju. Tesna obuća je i manje topla, jer je i vazdušni sloj između noge i obuće manji, a taj sloj deluje kao izolator i time sprečava brzo i naglo odavanje toplote.

Dobra obuća mora da odgovara prirodnom obliku noge i stopala. Uska obuća, koja ne odgovara tome zahtevu, izaziva stvaranje žuljeva na nogama i stopalima, stvaranje naboja, urašćivanje nokta na vlikom prstu noge, a i razna izobličenja nogu. Potpetice treba da su visoke 3-4 cm, jer veće potpetice otežavaju stajanje i koračanje i naročito dugo hodanje.

Najpovoljnija je obuća sa potpeticom na širokoj osnovi, visine 3-5 cm. Veoma visoke potpetice, koje premeštaju centar težine tela, izazivaju suvišna naprezanja tetiva i mišića nogu pri čemu nastaje prevremeni zamor, praćen bolom (metatarzaglija), kao i traume u oblasti koleno-skočnog zgloba. Đon obuće treba da bude čvrst, umereno debeo i elastičan, kako bi bili čvst oslonac stopala i nesmetano savijanje pri koračanju.

Nenormalan pritisak obuće na kosti noge može katkad da izazove, posle izvesnog vremena, spram individualnoj osetljivosti, zapaljenje pokožice pa i samih kostiju, sa svim mogućim komplikacijama lokalnog i opšteg karaktera. Dobar materijal za obuću mora da ima ove osobine: da je propustljiv za vazduh, radi osiguranja ventilacije vazdušnog sloja između cipele i noge; da ne propušta vodu; da je rđav toplonoša; da je plastičan, tj. da se lako prilagođava oblicima noge, i da je elastičan, tj. da štiti nogu od povreda i udara.

Čarape – najbolje su i najtrajnije končane čarape ili čarape od vune mešane sa pamukom. Čarape je potrebno češće menjati, a poderane čarape okrpiti, jer takve čarape lako stvaraju naboje i plikove na površini kože nogu.