Pećina Ceremošnja

Istočna Srbija obiluje prirodnim retkostima i lepotama, od kojih posebnu pažnju privlače pećine i vodopadi. Ceremošnja je jedna od njih, smeštena na 533 m nadmorske visine sa severnim obroncima Homoljskih planina. Nalazi se u ataru istoimenog sela na teritoriji opštine Kučevo.


Ceremošnja je pećina ponorskog tipa koju je izgradila ponornica Strugarski potok. Duga je 775 m, a po mišljenjima speleologa njega stvarna dužina bi mogla biti znatno veća. Za turističke posete je uređeno 431 m. U njoj se ističu pet celina: Ulazni kanal, Dvorana Arena, Ponorska dvorana, Andezitska dvorana i Južni kanal. Ulazni kanal je dug 87 m i siromašan nakitom. Dvorana Arena  je najatraktivnija, kružnog oblika u dužini od 105 m sa raznovrsnim pećinskim nakitom koji nosi razna imena: Lepa Vlajna, Vodopad, Na večnoj straži, Mladoženja, Drugovi. Dužina sistema Ponorske dvorane je 99 m. Ime je dobila po levkastom ponoru. Do Andezitske dvorane dolazi se iz Arene. Ime je dobila po vulkanskoj eruptivnoj steni. Kao i druge dvorana, bogata je pećinskim nakitom po čemu se ističu  „Krajputaši“, grupa neobičnih stalagmita. Dužina sistema ove dvorane je 76 m. Poslednji deo pećine je Južni kanal dužine 107 m. Malo je siromašniji nakitom ali još uvek atraktivan.

Prilikom uređenja pećine 1965. godine otkriveni su fosilni ostaci, a kasnije utvrđeni ostaci pećinskog medveda (Ursus spelaeus), mrkog medveda (Ursus arctos), pećinske hijene (Crocuta spelaea), tura ili bizona (Bos/Bison). Za turističke posete je zvanično otvorena 1980. godine, a 2007. dobila je status Zaštićenog prirodnog dobra ukupne površine 32,90 ha.