Tara

Nacionalni park Tara nalazi se na krajnjem zapadu Srbije, na teritoriji opštine Bajina bašta. Nacionalnim parkom proglašen je 1981. godine. Njegova površina iznosi 24.991,82 ha, od čega je 13.588,51 ha u državnoj, a u privatnoj i drugim oblicima svojine 11.403,36 ha. Obuhvata područje laktastog toka reke Drine između Bajine Bašte i Višegrada, odnosno planinske masive Zvezda, Tara i Crn vrh. Sam kanjon reke Drine predstavlja treći najdublji kanjon na svetu.


Planina Tara je dugačka 50 km, dok njena širina iznosi 22 km. Ova planina se svrstava u planine srednje visine, a njen najviši vrh je Kozji rid koji dostiže visinu od 1.591 m. Do ovog nacionalnog parka se može doći iz tri pravca, kao što su: put Bajina Bašta–Kaluđerske Bare, put Bajina Bašta – Perućac – Mitrovac, kao i put Kremna – Kaluđerske Bare, a naselje Bajina Bašta je povezano sa brojnim magistralnim pravcima, pa se do ovog nacionalnog parka može relativno lako doći. Od železničkog pravca Beograd – Bar udaljen je 15 km, a od Beograda 180 km. Izuzetne vrednosti ovog parka predstavljaju i kanjoni nekih manjih reka na koje se nalaze na njegovoj teritoriji, vodopadi, kao i brojni vidikovci koji pružaju izuzetan pogled na okolinu, a takođe su i ograđeni i samim tim potpuno bezbedni za posetioce. Sa vidikovca Banjska stena može se posmatrati kanjon Drine uz pomoć panoramskog teleskopa. Leta su uglavnom sveža, a zime su propraćene hladnim vremenom sa dosta snega što pogoduje razvoju zimskih sportova na ovoj planini.

FLORA I FAUNA: Najveću prirodnu vrednost planine Tare čine njene guste četinarske šume koje pokrivaju ogromne površine ovog nacionalnog parka. Tara predstavlja najšumovitiju planinu naše države, a takođe i Evrope što je izuzetan podatak o očuvanosti njenih prirodnih bogatstava. Šumske sastojine predstavljene su stablima smrče, jele i bukve, belog i crnog bora, crnog graba, kao i Pančićeve omorike. Na njenom prostoru je zabeleženo preko 1000 biljnih vrsta, a kao najznačajnija vrsta izdvaja se Pančićeva omorika (Picea omorica), koja predstavlja znak raspoznavanja ovog nacionalnog parka. Nju je otkrio srpski botaničar Josif Pančić, po kome je ona i dobila ime, a značajna je prevashodno zato što predstavlja relikt tercijara i balkanski endemit koji je uspeo da preživi veliko ledeno doba, te se za nju može reći i da predstavlja „živ fosil“. Interesatna je i činjenica da se njeno jedino prirodno stanište u svetu nalazi na teritoriji srednjeg toka reke Drine, te zbog toga ovaj nacionalni park privlači veliki broj botaničara i ostalih naučnika iz čitavog sveta. Pored bogate flore, Tara se može pohvaliti i izuzetno raznovrsnom faunom, te se na njenoj teritoriji može pronaći 130 vrsta ptica, 24 vrste sisara, a od insekata vredan spomena je reliktni skakavac Pyrgomorphella serbica, koji predstavlja svojevrstan simbol Tare i koji se može pronaći jedino na prostoru ove planine. Čak 17 vrsta sisara ima status zaštićenih vrsta, a kao najčešće vrste izdvajaju se mrki medved (Ursus arctos), divokoza (Rupicapra rupicapra), srna (Capreolus capreolus), a interesantna je i vidra (Lutra lutra) koja naseljava obale Perućačkog i Zaovinskog jezera.

KULTURNO NASLEĐE: Kulturno nasleđe Tare datira još iz praistorije, međutim, najznačajniji kulturni objekti potiču iz srednjeg veka. Svojim značajem ističe se manastir Rača, koji je podignut u drugoj polovini XIII veka od strane kralja Dragutina. Pored ovog manastira svojim značajem izdvajaju se i brojni drugi spomenici kulture, kao i arheološka nalazišta, od kojih se kao najvažnije izdvaja lokalitet „Mramorje“ u okviru koga se nalaze nekropole nadgrobnih spomenika koje potiču iz XIV i XV veka. Interesantan je dovršen projekat pod nazivom etno–domaćinstvo, koji služi radi prezentacije tradicionalnog načina gradnje i življenja na ovom području, pa su u okviru njega brojni autentični objekti premešteni iz sela Zaovine na lokalitet Kaluđerske Bare, omogućavajući posetiocima da se bolje upoznaju sa kulturom i načinom života na ovom prostoru.

MOGUĆNOSTI SMEŠTAJA: Posetiocima ovog nacionalnog parka stoji na raspolaganju izuzetno veliki broj objekata koji su locirani u najatraktivnijim izletištima parka kao što su: Mitrovac, Kaluđerske Bare, Zaovine, Šljivovica, Predov krst, Sokolina i Osluša. Tipovi smeštajnih objekata variraju u zavisnosti od potreba i mogućnosti posetilaca, međutim primetno je da dominira smeštaj u privatnom vlasništvu, koji je predstavljen u vidu vila, vikendica, planinskih kuća i apartmana. Za potrebe organizovanja kongresa postoji nekoliko hotela koji nude svoje usluge po najvišim standardima, a u koji u okviru svoje ponude nude i usluge skijanja na različitim stazama, mogućnost organizovanja sportskih priprema budući da u sklopu svojih objekata poseduju i terene za različite sportove. Hotelski objekti omogućuju i prihvat grupa dece za koje obezbeđuju posebne radionice, kurseve, kao i zabavne događaje.

TURISTIČKE AKTIVNOSTI: Za posetioce nacionalnog parka Tara postoje brojne planinarske ture, od čijeg ukupnog broja se može izdvojiti pet tura, koje pored same rekreacije imaju i obrazovni karakter. Za planinare je zanimljiva činjenica da kroz područje ove planine prolazi pešački put E7 u ukupnoj dužini od 63 km. Za bicikliste postoje i brojne biciklističke rute zbog brojnih asfaltnih i makadamskih puteva, te je korišćenje takvih puteva za potrebe biciklizma moguće gotovo preko čitave godine, pa čak i zimi ukoliko ne padne puno snega. Turistička ponuda planine Tare obogaćena je i brojnim drugim avanturističkim aktivnostima, kao što su: rafting, penjanje uz stene, kanjoning, kajaking, paraglajding i tome slično. Klima Tare omogućava solidnu zimsku sezonu, tokom koje se aktiviraju ski staze u ukupnoj dužini od 2000 m. Razvijen je i lovni turizam, a vrste koje se mogu loviti na području ovog nacionalnog parka su: divokoza, srna i divlja svinja. Za potrebe pasioniranih ribolovaca omogućen je rekreativni ribolov, i to najviše u vodnim akumulacijama kao što su Perućac, koje predstavlja čuveno veštačko jezero nastalo u rečnom koritu reke Drine, Beli Rzav i Spajići. Kao posebna ponuda prilagođena deci izdvaja se „Kamp mladih rendžera“ koji je organizovan od strane nadležne uprave nacionalnog parka, putem koga se deca kroz različite aktivnosti uče snalaženju u prirodi i interesovanju za prirodu.