Veliki tetreb

Latinski naziv: Tetrao urogallus

Srpski naziv: Veliki tetreb

Engleski naziv: Capercaillie

Familija: Phasianidae

Rod: Tetrao


Veliki tetreb je ptica stanarica i najveća šumska koka. Ispružen mužjak, mereno od vrha kljuna do kraja repa, može da dostigne dužinu i do 95 cm. Ženka je manja od mužjaka, do 70 cm. Mužjak može dostići težinu do 5 kg dok su  ženke znatno lakše (oko 2 kg). Noge su jake i kratke sa dugim sivo-smeđim prstima, oivičenim češljastim izraštajima (tvrdim perjem), koje otpada prilikom mitarenja. Zimi na tim mestima, kao i na stranama prednjih prstiju, izrastu rožnate rese koje olakšavaju kretanje po dubokom snegu. Glava mužjaka je pokrivena crnim perjem. Oči su smeđe boje. Iznad njih se nalazi u obliku polumeseca mesnata, gola, bradavičava, jarko crvena koža (ruža), koja se naročito povećava u vreme parenja. Polni dimorfizam je izražen.Osim što su sitnije, ženke su manje upadljive i neatraktivno obojene.

Primarno stanište velikog tetreba su četinarske šume (smrča, jela, bor) iznad 1.200 m nadmorske visine. Osnovnu hranu čine biljke ali se mogu hraniti i insektima i sitnim kičmenjacima. Tokom zime se najviše hrani četinama a tokom leta borovnicama, brusnicama, kupinama, malinama, šipurkom, papratima i mahovinama.

Do prve polovine XX veka, veliki tetreb je bio široko rasprostranjen u planinskim područjima Srbije, gde su bile očuvane četinarske i lišćarsko-četinarske šume (Tara, Zlatibor, Zlatar, Golija, Kopaonik, Goč, Jastrebac, Stara planina, Prokletije i Šar planina). Tokom druge polovine XX veka, usled intenzivne deforestifikacije, urbanizacije, velikih šumskih požara, uznemiravanja i prekomernog lova, dolazi do naglog opadanja brojnosti i nestajanja tetreba sa većine pređašnjih lokaliteta. Danas je tetreb na ivici izumiranja u Srbiji i još uvek se može sresti ili naleteti na njegove tragove na Staroj planini, Tari, Šar-planini, Mokrog gori, Kamenoj gori i Goliji. Procenjuje se da ima manje od 15 parova u centralnoj Srbiji i oko 70 na Kosovu i Metohiji. Usled male brojnosti i visokog stepena ugroženosti, veliki tetreb je u Srbiji proglašen za prirodnu retkost i zaštićen je trajnom zabranom lova. Zavod za zaštitu prirode Srbije je u svoj akcioni plan uvrstio tetreba – spisak vrsta od posebnog interesa za očuvanje i unapređenje biodiverziteta u Srbiji. Postoje indicije da se u budućnosti veliki tetreb reintrodukuje na svoja nekadašnja staništa na Zlatiboru, Zlataru i Goliji.

 

Autor tekstova: Katarina Breka, master ekolog