Ždral

Velika jata ždralova predstavljaju poznatu pojavu u Srbiji tokom zimskog perioda. Za razliku od mnogih vrsta koje zbog opadanja temperatura odlaze u toplije krajeve, ždralovi dolaze kod nas da provedu zimu. Stižu sredinom oktobra i u Srbiji borave do kraja februara. U pitanju je redovan zimski posetilac čije je jato sastavljeno od velikog broja pripadnika te vrste. U Vojvodini, najčešće na Slanom Kopovu, koje se nalazi nedaleko od Bečeja, svake godine zimsko doba provede između 10.000 i 15.000 ždralova.


Rasprostranjenje navedene vrste je od 70. do 45. stepena severne geografske širine i zapaženo je da na prostoru Evrope ždralovi šire svoj areal gnežđenja i evidentirano je da su 2010. godine stigli do Mađarske. Kao što je poznato, u Srbiji se pojavljuju samo zimi i tada je trend ovih populacija stabilan.

Veličina ptice je od 110 cm do 120 cm, a raspon njenih krila dostiže dimenzije od 220 cm do 245 cm. Stanište se može naslutiti iz malopre navedenih podataka – u pitanju su tundre, prostrane močvare kao i vlažne šume. Što se ishrane tiče, njenu primarnu hranu predstavljaju uglavnom rizomi i mladice, hrana biljnog sastava, ali takođe se može hraniti i insektima, zatim puževima, a na jelovniku joj se mogu pronaći i larve.

Na manjem ostrvu ili u plitkoj vodi gradi gnezdo koje je masivno i to čini najčešće od trske. Vreme gnežđenja je ustanovljeno, te se zna da se ždralovi gnezde između 1. maja i 1. juna. Kao po pravilu, u njihovom gnezdu se uvek mogu naći dva jaja, a aktivnost gnežđenja ova vrsta obavlja jednom u toku godine isključivo u navedenom periodu.

Ždral je deo porodice ždralova koja je u naučnim krugovima poznata kao „Gruidae“ i reda ždralova u nauci evidentiranog kao „Gruiformes“. I sama vrsta ima svoje naučno ime koje glasi „Grus grus“. Takođe, ima i englesko ime poznato kao „Crane“ i nemački naziv „Kranich“.